Zemlja (planeta)

Zemlja 🜨
Osobine putanje
Afel152 098 232 km
1.01671388 AJ
Perihel147 098 290 km
0.98329134 AJ
Srednji poluprečnik putanje149 598 261 km
1.00000261 AU AJ
Ekscentricitet0.01671123
Orbitalni period365.256363004 d
1.000017421 g
Prosječna orbitalna brzina29.78 km/s
107 200 km/h
Inklinacija1.57869°
Dužina ulaznog čvora348,73936°
Argument perihela114,20783°
Broj satelita1
Fizikalne osobine
Poluprečnik6 371,0 km
Ekvatorijalni poluprečnik6 378,1 km
Polarni poluprečnik6 356,8 km
Elipticitet0.0033528
Površina510,072,000 km2
Zapremina1,0832×1012 km3
Masa5,972×1024 kg
Prosječna gustoća5.515 g/cm3
Ekvatorijalna površinska gravitacija9,80665 m/s2
Brzina oslobađanja11.186 km/s
Period rotacije0.99726968 d
23h 56 min 4,1 s
Siderički period rotacije0.99726968 d
Ekvatorijalna brzina rotacije1,674.4 km/h
Osni nagib23°26'21".4119
Deklinacija sjevernog pola23,44°
Albedo0,367
Temperatura na površinimin. 184 K (−89 °C)
prosj. 287 K (14 °C)
max. 331 K (57,7 °C)
Osobine atmosfere
Pritisak101.325 kPa
Atmosferski sastav78,08% dušik (N2)
20,95% kisik (O2)
0,93% argon
0,038% ugljik-dioksid
oko 1% vodena para

Zemlja je treći planet po udaljenosti od Sunca i jedini astronomski objekt za koji se zna da sadrži život. Iako se velike količine vode mogu naći u cijelom Sunčevom sistemu, samo Zemlja održava tekuću površinsku vodu. Otprilike 71% Zemljine površine sastoji se od okeana, a preostalih 29% Zemljine površine je kopno, koje se sastoji od kontinenata i ostrva. Zemljin površinski sloj formiran je od nekoliko litosfernih ploča koje se sporo kreću i međusobno djeluju stvarajući planinske lance, vulkane i zemljotrese. Zemljina tekuća vanjska jezgra stvara magnetsko polje koje oblikuje Zemljinu magnetosferu, odbijajući destruktivne sunčeve vjetrove.

Atmosfera Zemlje sastoji se uglavnom od dušika i kisika. Staklenički plinovi u atmosferi poput ugljik-dioksida (CO2) zadržavaju dio Sunčeve energije blizu površine. Vodena para je široko prisutna u atmosferi i tvori oblake koji pokrivaju većinu planeta. Tropska područja primaju više sunčeve energije nego polarna područja koja se redistribuira cirkulacijom atmosfere i okeana. Klima regije ovisi o geografskoj širini, ali i nadmorskoj visini i blizini okeana. U većini područja javljaju se teški vremenski uvjeti, poput tropskih ciklona, grmljavinskih oluja i toplinskih valova, koji uvelike utječu na život.

Zemlja je elipsoid sa opsegom od oko 40.000 km. To je najgušći planet u Sunčevom sistemu. Od četiri terestrička planeta, najveći je i najmasivniji. Zemlja je oko osam svjetlosnih minuta udaljena od Sunca i kruži oko njega, a potrebna joj je godina (oko 365,25 dana) da izvrši jednu revoluciju. Zemlja se okrene oko vlastite osi za nešto manje od jednog dana (za oko 23 sata i 56 minuta). Zemljina os rotacije je nagnuta u odnosu na okomitu ravninu orbite oko Sunca, stvarajući godišnja doba. Oko Zemlje kruži jedan stalni prirodni satelit, Mjesec, koji kruži oko Zemlje na 380.000 km (1,3 svjetlosne sekunde) i širok je otprilike četvrtinu Zemlje. Mjesec je uvijek okrenut prema Zemlji istom stranom kroz sinkronu rotaciju i uzrokuje plimu, stabilizira Zemljinu os i postupno usporava njezinu rotaciju.

Zemlja je, kao i većina drugih tijela Sunčevog sistema, nastala prije 4,5 milijardi godina iz plina ranog Sunčevog sistema. Tokom prvih milijardu godina Zemljine historije nastao je okean, a zatim se u njemu razvio život. Život se proširio globalno i počeo utjecati na Zemljinu atmosferu i površinu, što je dovelo do Velikog oksidacijskog događaja prije dvije milijarde godina. Ljudi su se pojavili prije 300.000 godina i danas imaju populaciju od 8 milijardi. Ljudi ovise o Zemljinoj biosferi i prirodnim resursima za svoj opstanak, ali sve više utječu na Zemljin okoliš. Danas je utjecaj čovječanstva na Zemljinu klimu, tlo, vode i ekosisteme neodrživ, prijeti ljudskim životima i uzrokuje rasprostranjeno izumiranje drugog života.[1]

  1. ^ Nations, United. "What Is Climate Change?". United Nations (jezik: engleski). Pristupljeno 10. 12. 2022.